Genetika igra presudnu ulogu u određivanju našeg prirodnog mirisa; međutim, jednako je važno priznati utjecaj našeg odabira prehrane na ovaj aspekt. Dok određena hrana može proizvesti ugodan miris, druga, čak i ako je ugodna, može dovesti do neželjenog mirisa tijela. Točnije, jogurt i mlijeko pokazuju izrazito različite utjecaje na našu mirisnu percepciju.
Prisutnost aktivnih kultura u jogurtu pomaže u smanjenju sulfitnih spojeva, koji su manji kemijski krivci povezani s neugodnim mirisima. Nadalje, vitamin D prisutan u jogurtu doprinosi smanjenju populacije štetnih bakterija u usnoj šupljini, potičući svježiji dah. S druge strane, mlijeko sadrži kolin, koji tijelo metabolizira u trimetilamin, što potencijalno može rezultirati nepoželjnim tjelesnim mirisom. Isto tako, određena pića i biljke, poput biljnih čajeva, mogu pogoršati miris tijela. Čajevi bogati antioksidansima olakšavaju procese detoksikacije organizma.
Ova pića potiču proces detoksikacije, što rezultira čišćim tijelom i pojačanim mirisom. Nasuprot tome, iako mnogi preferiraju kavu, ona može proizvesti suprotne učinke; prisutni kofein može povećati znojenje, što dovodi do neželjenih mirisa. Naglašavajući ulogu voća i povrća, jabuke se pojavljuju kao pouzdani suputnici za održavanje svježeg daha. Njihova detoksikacijska svojstva omogućuju jabukama borbu protiv lošeg zadaha, za razliku od povrća poput cvjetače koje sadrži kolin.
Cvjetača, zajedno s drugim povrćem bogatim sumporom kao što su brokula i kupus, ima potencijal ispuštati neugodan miris koji prodire kroz pore kože tijekom raspadanja. Nasuprot tome, agrumi, uključujući naranče, mogu poboljšati naš osjet mirisa, a njihov okrepljujući miris može učinkovito prikriti te nepoželjne mirise. No, dok bundeva pruža brojne zdravstvene prednosti, ona sadrži kolin koji tijelo metabolizira u trimetilamin. Nakupljanje ovog spoja u tijelu može rezultirati neugodnim mirisom.
