U junu 2025. godine, svijet se našao svjedokom još jednog dramatičnog poglavlja u istoriji Bliskog Istoka. Nakon provokativnih izjava bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućim vojnim akcijama protiv Irana, situacija u glavnom gradu Irana, Teheranu, postala je izrazito napeta. Ove izjave su vodile do široko rasprostranjene panike među stanovništvom, rezultirajući masovnom evakuacijom, gdje su mnogi odlučili ostaviti svoja doma u strahu od nadolazeće krize. Ova situacija je dodatno uzburkala ionako turbulentno političko stanje u regionu, koji je već decenijama pogođen sukobima i nesigurnostima.

Kada su vijesti o potencijalnom vojnog sukobu počele da se šire putem društvenih mreža, strah je preplavio ulice Teherana. Mnogi građani su se naguravali na izlazima gradskim saobraćajem, bez jasnog smjera ili plana, što je stvorilo dodatnu konfuziju. Ova masovna panika nije samo predstavljala lične tragedije za pojedince i njihove porodice; ona je dodatno doprinijela eskalaciji tenzija u regionu, koji već godinama trpi posledice sukoba kao što su u Afganistanu, Iraku i Siriji. Mnogi su se prisjetili prošlih sukoba i stradanja, što je dodatno pojačalo osjećaj bespomoćnosti i straha.

Unutrašnji problemi Irana dodatno su pogoršali situaciju. Država se suočava s teškim ekonomskim izazovima, uključujući visoku inflaciju, nezaposlenost i smanjenje životnog standarda, što je posljedica višegodišnjih međunarodnih sankcija i unutrašnjih političkih nesuglasica. Ove sankcije su često bile usmjerene na ključne sektore poput nafte, što je dovelo do daljnjeg smanjenja prihoda i pogoršanja životnih uslova za obične građane. U ovom kontekstu, mnogi se pitaju kako će trenutni događaji utjecati na ionako osjetljivu ekonomsku situaciju i život građana, koji su već iscrpljeni brojnim krizama.